Srpsko komunikolosko drustvo Serbian communication society

Konflikti i kako ih razrešavati?

Izvori konflikata
1. Edvard de Bono: interni izvor: lljudska priroda - interni  primarni izvor: rad centralnog nervnog sistema - mozga. Rad ljudskog mozga mozga može se prtiti samo na osnovu onoga što ustanovimo da u njega ulazi spolja i izlazi tj. INPUT i AUTPUT.
2.Novak A. Popović dopuna - kulturno istorijsko nasleđe - eksterni izvor
Ljudaka priroda je veoma složena i kompokovana i do sada nije  potpuna istražena. Ona obuhvata sve ljudske karakteristike: dobro i zlo tj. dobrotu i nasilje, ljubav i mržnju, mroljubivost i ratobornost i sve izmeđ toga.
Kultturno-istorijsko nasleđe su: jezik, nacija, religija i vrednosti
Ko je Novak A. Popović?
Nakon početnog obrazovanja u gimnaziji, Gradačac, Bosna, Jugoslavija stekao je akademski stepen i doktorat filozofije na Univerzitetu Hamburg, Nemačka. Početne aktivnosti startovao je kao naučni asistent na tom univerziteu. Nakon toga odlazi u Jugoslaviju  i nastavlja svoje aktivnosti u Jugoslaovensko institutu za novinarstvo u Beogradu kao rukovodilac naučno-istraživačkog sektora i predsednik aučnog veća Instituta. Svoje aktivnost nastavlja dalje u Institutu za političke studije takođe u Beogradu, najpre kao direktor Instituta a potom kao predsednik upravnog odbora i rukovodilac sentra za istraživanje medija i komunikacija Za vreme postojanja Jugoslavaijea bio je baio je dopisnik Kompendijuma UN i koordinator Saveza novinara Jugoslavije za saradnju sa spoljnim saavezima novinara.
Šta je konflikt?
Konflikt je sukob interesa, vrednosti, aktivnosti ili usmerenja. Konflikt se odnosi na postojanje sukoba. Reč konflikt je primenljiva od trenutka kada se pojavi sukob. Baš kada mi kažemo da je  potencijalni konflikt, mi impliciramo da je konflikt već tu ili postoji usmerenost ka konfliktu, mada se konflikt još nije ispoljio.
Image result for caucasus political map
Konfliktni Kavkazki region
Konfliktkacija
To je nova reč. Značenje tog pojma prilično jasno. Konfliktkacija je proces pripreme (formiranja), promocije, zagovaranja i oblikovanja konflikta. Zapamti da se koflitkacija  odnosi na aktuelne napore uspostavljavnja ili oblikovanja konflikta. Pojam obuhvata sve ono što se desilo pre nego što je nastao konflikt. Konfliktkacija označava odnos i proces razmišljanja a to je proces uspostavljanja konflikta. Mi ne moramo tu voditi računa, zašto bi neko hteo napraviti konflikt.
Dekonfliktkacija
Nova reč. Dekonfliktkacija je suprotnost konflitkaciji. Pojam se odnosi na kreiranje stanja dalje od raskalapnosti tj. kreiranje stanja ozbiljnosti, brige, staranja) prema uzroku konflikta. Dekonfliktkacija se ne odnosi na pregovaranje ili cenkanje i čak razrešavanje konflikta. Deknofliktkacija je napor da 'ispari' konflikt. Upravo kao što je konfliktkacija priprema za konflikt, tako je dekonfliktkacija surotan proces rušenja konflikta (razrešavanja).
Ljudsko rakzmšljanje je informativna aktivnost u posebnom okružwnju koje mi nazivamo mozak. Mi još neznamo detaljni rad mozga, ali mi imamo širi uvid u informativni sistem mozga.
Prva manifestaacaija razmišljanja je opažanje (percepcija). U sistemu pecepcije haos spoljnog sveta prelazi u sistem strukture jezika jj. izražavanja. Opažamkea plus izražavanje manifestuju način rada našeg mozga.
Opažanje direktno zavisi od načina rada mozga (dopuna:  opažanje nije isto kod ljudi nego različito na osnovu različitosti rada mozga. Veći deo rada mozga baziran je u strukturi jezika tj. izražavanja nego opažanja. Mi u način rada ljudskog mozga  možemo steći uvid sano na osnovu onoga kada mi pratima šta u njega ulazi i izlazi odnosno šta neko čuje, vidi. čita slika itd. i na sonovu onoga što govori, piše, crta itd.
Konflikti se pojavljuju zato što ljudi moraju sudelovati u istoj situaaciji, ali vide tu situaciju veoma različito.
Svako je uvek u pravu. Niko nije uvek u pravu. To znači da u svom opažanju neko može biti u pravu, ali u širem kontakstu opažanja ne mora biti tako.
Image result for balkan political map
Konfliktni Balkanski region
Postoji niz razloga zašto ljudi mogu videti istu situaciju različito. Važno je shvaatitii tazumevanje tih razlika kao suštinski deo rešavanja konflikta.
Postoje razlike zasnovane na promenama u hemijskom sklopu mozga. To su modus, kontekst itd. koje ćemo objasniti u nastavku:
Modus. To su razlike zasnovane na promenama u hemijskom sklopu mozga.Ako smo mi u određenom modusu, mozak može videti iste istvari u tom modusu različito. Postoji stara priča o optimistima i pesimistima koji  čašu vide  polupunu viskija i pesimisti kojiistu  čašu vide polupraznu viskija. To je tako i dovoljno smešno zato što vidimo dva stava o istom slučaju..
Šta mi možemo učiniti sa modusom? Mi ga možemo uzeti u obzir kao i njeov efekat na način razmišljanja. Mi možemo pokušati izmeniti modus obazrivom promenom postavke i iizbora aktera i to nije sve. Mi možemo takođe pokušati preokrenuti moduse na vršenje  pažljivo odabrane3 uloge prilagođene šest misaonih šešira:
Beli šešir: neutralna informacija, fakti i likovi bez komentara:
Crni šešir: logički negativno zato što ne može funkcionisati:
Žuti šešir: spekulativno pozitivan zatošto je moguće da funkcioniše:
Crveni šešir: čista emocija bez porteve za objašnjenjem:
Zeleni šešir: plodan, generativan i kreativan , nove ideje, sugestije i  provokacije:
Plavi šešir: šešir vrhovne kontrole nad drugim šeširima da služi kao organizator sopstvenog razmišljanja.
To su veštački modusi, ali kao maske mogu biti predvodnici stvarnih modusa. Ja ne zagovaram ovde raspravu o mogućim efektima modusa razmšljanja i praktičnih stvari koje proizlaze.
Kontekst  Kontekst je široki pojam koji obuhvata celokupni sklop situacije: neposredno, posredno, šire i najšire okruženje, aktere, akcije, sadržaje itd.
Ograničeni pogled dalje:  To je mešavina (mentalne) kratkovidosti i ograničenosti da neko jednostavno ne može videti "ono iza" određene distance. To je ozbilljan mentalni nedostatak koji ne samo može nego po pravilu proizvodi ozbiljne egzistencijalne probleme pojedincima ali i grupama i zajednicama u čije ime neka osoba odlučuje.
Lokalna logika Kod nas je taj pojam poznat u iskrivljenom obliku kao "palanačka svest" odnosno ograničenost u širem opsegu razmišljanja.
Na prvi pogled "lokalna logika" može izgledati vrlo slična "ograničenom pogledu, ali je aktuelno različita u važmom segmentu. Sa lokalnom logikom mislilac može imati vrlo širok pogled. Pored toga izvesne akcije mogu biti izabrane zato što umaju smisla u lokalnom zbivanju. Drugim rečima, lokalna logika je 'iza' određenog izbora. Zapamti, naglasak je na "logici" a ne na pogledu jer lokalna logika je lokalna u  širem smislu.
Lokalna varka ili neobičnost: Kada smo iznenađeni onim što neko radi mi imamo dva osnovna izbora. Mi možemo pomisliti da je osoba gllupa/zla ili visoko inteligentna, ali ta osoba deluje u jednoj čudnoj percepciji i okolnostima koje nameću takvu akciju. Drugim rečima, osoba deluje visoko inteligentno u okviru logičnog mehura u kome se sama nalazi.
Postoje određena preklapanja između lokalne logike i logičke varke a ponekad one mogu biti identične. Logička varka je uvek lična i odnosi se na određenu individuu. Lokalna logika je relativna. Na primer: Zašto je to učinjeno? To pitanje može imati odgovor u lokalnoj logici. Zašto on to čini sada? To pitanje ima odgovor u ličnoj logičkoj varki.
Razlike univerza. Razlike univerza su doboko značajne i svi genijalni  sokkovi u nauci došli su uz pomoć odgovarajućeg dodatnog univerzuma.
Govoriti kroz univerze je uvek loše nego putem jezika. Ako mi govorima Engleski s Japancem koji ne razume tu nema razumevanja .... ali tu je svest da ne postoji kontakt. Sa univerzima, ako vi govorite u jednom univerzumu a slušalac sluša u drugom univerzuma tu možda nema pravog razumevanja, ali slušalac veruje da  on ili ona razume.
Jedan univerzm je set okolnosti i pravila delovanja koji determinišu kako se stvari vladaju u tom univerzumu ... taj univerzum određuje zakone "prirode" u tom univerzumu. U podvodnom niverzumu šuma  plovi uzvodno na površini zemlje a zemlja pada nizvodno.?!!.
Važna stvar  sa razumevanjem iniversum je tretiranje svakog univerzuma zasebno u sebi i  potpuno za sebe. Jer svaki dolazi do svoje spostvene logike i svoje sopstvene konzistentnosti.
Komparacije mogu biti vršene sa fundamentalnim principima univerza da bi se pokazale razlike. Jer novi univerzum se može razumeti sa gledišta osnovnih olazišta.
Teorijski promena univerzuma je mnogo dublja nego promena sistema. Nakon svega tu može biti više sistema uatar istog univerzuma. U praktičnim uslovima tu je jedan spektrum koji se brzo kreće od promena bazičnog univerzuma ka sistemskim razlikama
 Da bi se razumelo ponašaje , vrednosti i što se može  dalje dogoditi, sve akcije se moraju odnositi na univerzum u kome se događaju.
Diferencija o informacijama je jedno od velikih izvora opažanje i  predstavlja jedan od nalakših tipova razlika da se isprave, seriozna misao treba biti usmerena na očuvanje tajne.
Svako ko preferira pristup mapiranja i dizajna za konfliktno razmišljanje mra preferirati otvorenost dok svako ko preferira dijalektički argument i konfliktni modus mora to držati u tajnosti.

Učenje razmišljanja u školama
Ovaj moj program je najrasprostranjeniji u svetu za direktno učenje razmišljanja u školama i značaj ovog programa je u značajnom porastu U Venecueli svaki đak prava posvećuje dva sata  sedmično učeći veštine razmišljanja.
To je takođe rašireno u upotrebi u Kanadi rastuća upotreba u SAD.Taj metod je u upotrebi u V. Britaniji, Irskoj , Australiji i Novom Zelandu i različitim školama. Ja sam uspostavio pilot projekt u Bugarskoj, Maleziji i Malti  i imam poziv za uspostavljnje daljih projekata.
A zašto to sve zaobilalzi Srbiju, nikome nije jasno. 

To je takođe rašireno u Kanadi i SAD. Isti metod je prihvaćen u V. Britaniji, Irskoj, Austriji i Novom Zelandu. Pilot projekti započeti su u Bugarskoj, Maleziji i Malti preliminarni rezultati u Bugarskoj , Maleziji i Malti pokazuju statističku signifikantan porst Inteligencije i drugih merenih atributa. Rezultati iz Kanade, Australije i SAD takođe pokazuju efekte.
Razmišljanjekao dvostepeni proces:
1. Načini mapu razmišljanja,
2  Upotrebi mapu
Načiniti mapu znači ubeležiti sve elemente od najvažnijih do najnebitinijih, jer se nekada ispostavi da je najnebitnihi elemanta ključan i susštinski važan