Srpsko komunikolosko drustvo Serbian communication society

Digitalni, elektronski i masovni mediji

Digitalnli mediji su suprotni analognim. Lat. "digitus" (prst) zasnovan je na binarnom (dvobrojnom) sistemu "0" i "1" koji omogućava  formiranje, prezentaciju i razmenu podataka i informacija bez gubitka kvaliteta.
Digitalizacija određuje digitalne medije ka digitalnu konvergenciju (srastanje) umetnosti, nauke, tehnologije i poslovnosti za ljudsko izražavanje, komuniciranje, socijalne interakcije i obrazovanje.

Elektronski mediji obuhvataju medije koji koriste elektroniku i elektromehaničku energiju da bi omoguaćili predaju u primanje sadržaja.
Kablovski elektronski mediji su:
- Telegraf (1832)
- Faksimil (1861)
- Telefon (1877)
- Koaksijalni kabel (1962)
- Optički kabel (1970)
Bežični elektronski mediji su:
- Radio (1920)
- Satelit (1958)
- Optički disk (1960)


Individualni mediji su telefon,iInternet, mobilni iinternet. Mobilni internet je dugoročni medijum budućnosti počev od pojedinca, porodice, grupe, lokalne zajednice i sve dalje do globalnog obuhvata. Individualno obeležje Interneta posebno  je evoluiralo pojavom moćnog mobilnog interneta i konekcijama milijarde individuanih korisnika.

Masovni ili klasični mediji su štampa, radio i televizija, kao i drugi izvedeni oblici štampanih i audio-vizuelnih medija: knjige, štampane stvari, slike, ilustracije, filmovi ... Klasični ili masovni mediji svojim delovanjem obeleži informacione sisteme 20. veka. To su jednosmerni linearni mediji sa porukama i sadržajima usmerenim iz ili od jednog izvora prema masama. Primaoci poruka ovih medija nemaju mogućnosst reverzije.